Free Forum BATUDA
Free Forum BATUDA
Free Forum BATUDA

Ptice pjevice fauna europe - Forum češljugar štiglec štiglic grdelin zelendur kanarinac konopljar cajzlić žutarica kanarinac, zimovka, cajzlić, konopljar, anifla, zelendur, kringl, bastard, krstokljun, slavuj, egzote, zebe, mekokljunci uzgoj, razmnožavanj
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortalPortal  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  

Share | 
 

 Hrana za grdeline

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7
Autor/icaPoruka
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 13, 2012 9:01 am

Slabo ptičari moji !!!!


Evo još jedna pomoć : za ovu biljku se reče da liječi

sve osim smrti !!!! Za ptice je jedna od najboljih preventiva

za širok spektar bolesti!!


Ajmo malo više truda !!!


Salu2
[Vrh] Go down
ĐEKO



Broj postova : 730
Points : 728
Join date : 12.02.2012
Age : 45
Lokacija : Skopje MK

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 13, 2012 9:53 am

Moćun je napisao/la:
Slabo ptičari moji !!!!


Evo još jedna pomoć : za ovu biljku se reče da liječi

sve osim smrti !!!! Za ptice je jedna od najboljih preventiva

za širok spektar bolesti!!


Ajmo malo više truda !!!


Salu2

prikane MOČUNE

dal ova biljka ima unutar neki prah ,,,ili nešto slično nekom dimu da ispušta kad je stisneš ...a ako je to mislim da sam vidjeo al neznam kako se zove

prikane močune ja ti skidam kapu za ove stvari ....znači čovjek kad nešto nezna ili se nerazume treba priznati ,,,,a ne da pišem da znam sve ko poneko Very Happy Very Happy Very Happy
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 13, 2012 6:22 pm

ja nemam pojma
[Vrh] Go down
MONSTRUMO



Broj postova : 855
Points : 851
Join date : 10.02.2012

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 13, 2012 7:09 pm

Biljka se zove vrazji supak, i ima lekovite semenke smeđe boje!
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 13, 2012 7:32 pm

Ajde da vas ne mučim više :::


Crni kumin (kim) -Nigella sativa !!!!!!


ps. slabo ,slabo moji ptičari!!


Salu2
[Vrh] Go down
miro katic



Broj postova : 19
Points : 19
Join date : 06.02.2012
Age : 36
Lokacija : SPLIT

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pon svi 14, 2012 4:29 am

ta biljka ima u sebi heroin i kao takva dobra za pripremu
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pon svi 14, 2012 7:17 am

Ajde ne lupetaj gluposti!!!!




Salu2
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pet svi 25, 2012 8:29 pm

Ajmo tičari malo noviteta ili je i dalje sve na maslačku !!!!



Salu2
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pon svi 28, 2012 11:00 pm

Polja su krcata Sikavicom" ::


[img][/img] --vitamina E više nego u klijanoj (pa sad vidite)


[img][/img]-magareći trn (tek je na niti pola ,ali bit će krcat sjemenki)


Spojiti korisno s dosadnim i eto ga ,par važa sjemenki je već

prikupljeno !!!!


Salu2
[Vrh] Go down
MI 2



Broj postova : 30
Points : 38
Join date : 09.06.2011

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   uto svi 29, 2012 12:27 am

e prijatelju Mocune,tebi treba stvarno skinut kapu.svaka cast.nisam bas aktivan na forumu vec samo citam postove,ali nemogu a da ne kazem da ako sam od koga uspio sta nauciti o prehrani ptica onda sam to naucio od tebe.nevjerojatno s kojim brojem biljaka u ishrani grdelina baratas
[Vrh] Go down
supergirl



Broj postova : 32
Points : 32
Join date : 19.04.2012

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pet lip 22, 2012 8:30 pm

uh, vidila sam nešto slično ovoj sikavici, tj ovako izgleda slično, ima na vrhu neke ljubičaste cvitiće ali je grana tanka i duga, nije ovako sa listovima...iman krcato toga oko kuće, šjor moćun, jel mu smin to ubrat pa provat dat?
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pet lip 22, 2012 8:44 pm

Da šjor Moćun --!!! Samo ribaj ( to ti je to )



Salu2
[Vrh] Go down
supergirl



Broj postova : 32
Points : 32
Join date : 19.04.2012

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pet lip 22, 2012 8:48 pm

aj super! mene straj da ga ne otrujen...jer mete sve šta mu stavin...do sad san mu maslačak i onaj žuti, zaboravila san kako se zove, a sad ka toga baš i nema pa ne znan šta bi mu dala, ne volin blitvu i to jer je prskano...
a šjor moćun, a to se tako reče u nas hehe Wink
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   sub lip 30, 2012 9:11 pm

Zamrla prehrana ,izgleda da se ipak

sve zna !!



Salu2
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned srp 22, 2012 9:07 pm



Bogu hvala jučer malo naoblake ,taman za zelenjavu nabrat !!!



Cikorije , češljuge, kupina koja ,dvornika , artičoke"(zovem vrstu sikavca ) koja je

izvor crva ,a ptice se dave u njima, pa sirak , sime divlje blitve, zob .....

nađe se toga iako je sve većinom Spaljena zemlja !!!


Salu2
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   čet sij 24, 2013 4:21 am

Danas sam kupija jajcanu za grdeline CE-DE,

nakon šta sam obaša cili grad naša sam je na mažuranicevo u zoo hobby,

friško pakovanje,tek došlo.
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   sri vel 06, 2013 9:29 am

Evo jedan dobar članak



ČIME SE HRANE ŠTIGLIĆI

autor Nerkes Sokol Vol II


Sjemenje raznih vrsta čičaka (Arctium especc.) je hrana štiglićima već s kraja ljeta, posebno u jesen i zimi. Posebno je važno što čaške ovih čičaka ostaju na stabljici sve do dosta jakog snijega, pa su dostupne i tokom većeg dijela zime. Čak i onda kad pod teretom snijega padnu na tlo, štiglić lahko prepoznaje gdje se sjemenje može iščeprkati. Kod nas je najviše raširen zeleni čičak (čkalj, veliki čičak – A.l.) ali se na istim staništima pojavljuju i druge vrste.



Kod A. minus su cvijetne glavice nešto manje, grimizne, a rijetko i bijele boje, dok kod A. tomentosum oko tamnogrimiznih cvjetnih glavica stoje paučinasti i vunasti ovojni listovi. Štiglić rado konzumira sve tri vrste ali i sjemenje brojnih hibrida koje je međusobno jako teško razlikovati.
Jedna od najomiljenijih «štiglićevih trava» je svakako stričak (vražji stric) – Carduus acanthoides. Prelijepa dvogodišnja glavočika grimiznocrvenih cvijetnih glavica naraste 30 – 200 cm u visinu – po korovištima, uz puteve i po drugim zapuštenim mjestima, sve do oko 1600 m NV. Štiglići ga masovno posjećuju sve od juna do početka oktobra ali je ovo draga hrana i svim drugim češljugarkama.


Osim ovog strička, kod nas se može naći više od deset drugih vrsta (C.nutans; C.pycnocephalus; itd.), koje se također međusobno križaju i koje štiglić koristi u svojoj ishrani. Sličnost u naučnom nazivu strička i štiglića (Carduus – Carduelis) najbolje pokazuje koliko je ova biljka karakteristična upravo za njega. Slično je i sa češljugom (Dipsacus laciniatus i D. silvestre), čijom je zaslugom štiglić dobio i drugo najčešće ime koje se koristi kod nas – češljugar.
C.nutans


C.pycnocephalus

Malo teže ali za nuždu ipak uspješno, štiglići vade sjemenke čak i iz bodljikave sikavice (Silybum m.). Osušene bodljikave «glave» ove biljke, koja u visinu zna narasti i preko dva metra, su zahvaljujući upravo jatima štiglića očišćene od sjemenja već krajem jeseni, a ponegdje i znatno ranije. Srodne njoj su i brojne duge «sikavice» poput šikaline (Picnomon acarna), bijele sikavice (Onopordon acanthium), žutog sikavca, bijele boce, bijele sikavice, vilinog sita, itd. Nije iz svih uvijek jednostavno izvaditi sjemenku. U ovisnosti od toga koliko ima i drugih izvora hrane, kojima se lakše može zadovoljiti, štiglić će više i manje opsjedati i neke od ovih «boca» koje imaju vrlo tvrdu i bodljikavu ovojnicu.
U bosanskim baščama štiglići tokom ljeta rado posjećuju procvjetale stabljike kupusa (Brassica oleracea) i salate (Lactuca sativa) ali im najveću poslasticu predstavljaju bosiljak (Ocimum basilicum) i cikorija (Cichorium intybus). Cikorija (konjogriz, vodopija) je posebno važna, jer tamo gdje je ima, ima je u velikim količinama. Zapravo, štiglići hranom ne oskudijevaju tokom većeg dijela godine, tako da posjećenost na ovim biljkama tokom ljeta znači da im zaista sasvim odgovaraju po ukusu. Naročito bosiljak odiše posebnim mirisom aromatičnih ulja. Bosiljak obično biva ubran i osušen u domaćinstvima, cvati kupusa, kelja i salate brzo prođu, no cikorija još dugo ostaje izvor dragocjenog sjemena, čak i duboko u zimu.
Štiglići vrlo rado jedu i suncokret (Helianthus annuus). Kod nas, osim u sjevernim područjima zemlje, suncokret ne predstavlja važnu industrijsku biljku. Obično se nalazi na manjim površinama ili uz druge ratarske kulture (kukuruz i sl.). Postoji više vrsta i rasa suncokreta, a štiglići imaju teškoće sa onima koji imaju krupnije i tvrđe sjeme. Već krajem ljeta suncokreti po našim poljima postaju meta velike i močvarne sjenice (P. maior i P. palustris), ponekad i brgljeza (Sitta europaea) ali ga doslovno dokrajče u jesen jata zelendura, konopljarki i zeba bitkavica. U polju, rijetko glavice suncokreta dočekaju oktobarski dolazak sjevernih zeba, a kada i jeste tako, onda se i ova ptica pridruži gozbi sa već spomenutim. Zbog velikog sadržaja masti, ne postoji bolja hrana za ishranu mnoštva ptica pred hladne zimske dane.
Najomiljenija proljetna hrana štiglića je maslačak (Taraxacum officinale.). Poznat kao ptica koja ne silazi baš rado na tlo, tada čitava jata štiglića u velikom broju ili u parovima pretražuju livade okićene maslačkovim žutim cvjetovima. Zrele sjemenke maslačka su svijetlosmeđe boje, veličine 3-4,5 x 0,8-1,1 x 0,5 mm. Jedna jedina biljka godišnje daje do 7000 sjemenki, a hiljadu sjemenki teži oko 0,7 grama. Više od zrelog sjemenja štiglići maslačak troše dok je još zatvoren u «lulicama» i dok su sjemenke mliječne,svijetložute ili bijele boje. Treba znati da se sastav mliječnog soka u maslačku mijenja u toku godine. U proljeće, upravo kad ga ptice najviše konzumiraju, sastoji se od bjelančevine, smole, jednoj tvari sličnoj smoli koja se zove tarakserin i gorkog taraksina. Već sredinom augusta umjesto mliječnog soka se stvara inulin. Odprilike tada, štiglići i druge ptice za njega smanjuju zanimanje i okreću se nekim drugim izvorima hrane. Osim pupova drveća, posebno voćaka, maslačak uz bokvicu predstavlja prvu blagodet nakon teške zime ne samo za štiglića već i za mnoge druge zebe. Najvjerniji posjetitelji su mu još konopljarka, zelendur i žutarica, a i lugarini mu se neobično raduju kada prispije i u planini. Razne vrste bokvice (Plantago specc.) su draže konopljarkama nego štigliću. Jedino nešto češće od ostalih štiglić posjećuje veliku bokvicu (P.maior).
Važno je istaći još dvije biljke u štiglićevoj ishrani. Prva je obična gorčika (Sonchus oleraceus), koja po svom izgledu ponešto i podsjeća na maslačak i koju nalazimo posvuda po rastresitim i čak kamenitim terenima, po oranicama, u vrtovima, vinogradima i na ruderalnim staništima. U literaturi se često može naći i pod nazivima kostriš ili zečija salata. Sjemenke su još sitnije no one u maslačka, tako da hiljadu sjemenki teži tek 0,3 grama. Kao hrana za štiglića je gorčika bitna u ljeto i ranu jesen. Vrlo srodne gorčiki su i vrste kao kozija brada, ognjičina, salatika, divlja salata, crni korijen, itd., sve važne biljke u štiglićevoj prehrani. Treba napomenuti da osim obične gorčike, štiglić jede i sjemenje poljske gorčike (S. arvensis), ali manje rado od prije spomenute vrste.
Pored već spomenutih,jako važno je ukazati i razne vrste osjaka, a posebno na poljski osjak (Cirsium arvense) koji nalazimo da raste sve do subalpinskog pojasa po livadama, oranicama, vinogradima i voćnjacima ali i na zapuštenim i nepoljoprivrednim terenima. Težina jedne hiljade sjemenki je oko 1,1 gram. Cvjeta ljeti i u jesen, kad ga posjećuju štiglići u velikom broju. U stvari, osjaci su po svojoj rasprostranjenosti kod nas rašireniji nego sami čičak i u odnosu na njega štiglićima pružaju bigatiju trpezu. Osjaci rastu čak i po livadama, uz druge trave, što je sa čičkom rjeđi slučaj. Na žalost, kod osjaka sjeme nije na biljci upravo onda kad je najpotrebnije – za najhladnijih i najsnježnijih mjeseci – pa to čičku daje neizmjernu prednost.
Još čitav niz korova i drugih jednogodišnjih i dvogodišnjih biljaka štiglić koristi u svojoj prehrani. Recimo, mišjakinja (Stellaria media) je važna zbog toga što na njoj ostaje dosta sjemena i zimi kad je kod većine biljaka ono već opalo i nalazi se na tlu, pod snijegom. Pepeljuge (Chenopodium specc.) su također posjećene, posebno od žutarice i štiglića, sve dok prvi snijeg s ledom potpuno ne obori stabljike. Divlji mak (Papaver rhoeas) konzumiraju kad su plodovi već sasvim suhi, rusomaču (Capsella b.-p.) ako mogu cijele godine, običnu konicu (Galinsoga parviflora) najviše u jesen, itd.
Sjemenje nekog drveća i grmova je u štiglićevoj ishrani posebno važno zimi ali i u ostala doba godine, ovisno o njegovom zrenju. On nije krstokljun pa da ga onako stručno vadi iz češera sjemenje jele, bora, smrče i drugih crnogoričnih vrsta. Sjeme jele (Abies alba) je za njega nedostupno dok se češeri sami potpuno ne otvore i ono ne padne na tlo. Kako tamo nerado zalazi, konzumira ga tek zimi. Viđeni su za hladnih dana kako pokušavaju iščeprkati nešto i iz češera smrče (Picea abies) ali teško da su od toga imali puno koristi, a još je teže sa sjemenjem raznih borova (Pinus specc.). Sasvim je drugačije sa sjemenjem drveća kao što je breza (Betula pendula i dr.) i johe (Alnus specc.). Posebno mu dobro dođe joha (crna i bijela), jer joj se sjeme može konzumirati cijelu zimu. Tad se vidi u društvu lugarina kojima je to omiljena hrana. I brojne druge vrste drveća kao što su vrbe (Salix specc.), topole (Populus specc.), brijestovi (Ulmus specc.), javorovi (Acer specc.), jasenovi (Fraxinus specc.), pa čak i bukva (Fagus sylvatica) - čiji je plod dosta krupan, nude mu hranu po izboru. U gradovima, po vrtovima, parkovima i drvoredima se naganjaju po raznim rasama bijelog javora (Acer pseudoplatanus), gorskog jasena (Fraxinus excelsior) i platanima (Platanus specc.) pa čak i tu nalaze toliko potrebnu hranu.
U mnogo manjoj mjeri nego neke druge ptice, poput zimovki i drozdova štiglić također konzumira i razne bobice i plodove. Ipak, naći će se kako ustrajno čeprka oštrim kljunom po plodovima pasje i divlje ruže (Rosa canina i R. arvensis), a ni zaostalo napuklo voće neće uvijek zaobići.
Istražujući ishranu štiglića na našim prostorima, ustanovilo se više desetina vrsta korova, trava i drveća čije sjemenje, pupove ili listove štiglići konzumiraju u toj mjeri da se slobodno može reći da im to sačinjava preko 90 procenata njihova prirodnog godišnjeg jelovnika. Neki od ovih izvora (čičak, maslačak…) su dobro znani ali neke druge, isto toliko važne, malo se poznaje. Naravno, u različitim područjima, ovisno o klimatskim i drugim faktorima, uspijevaju različite vrste ovih biljaka. Najraširenije i po štiglića najvažnije su slijedeće:
čičak zeleni (repuh) – A.lappa, sjemenje – jul/septembar/zima
Mladi listovi sadrže 23-40 mg% vitamina C i oko 11 mg% karotina. Uz to, sadrži sluz, treslovine i nešto eteričnog ulja (čičkovo ulje).
- čičak mali – A. minus, sjemenje
- čičak grimizni (putenasti čičak, maljavi čičak) – A. tomentosum,
sjemenje – jun/jul - septembar/cijela zima
šumski čičak – A.nemorosum, sjemenje
Ovaj čičak naraste do 2,5 m u visinu i raste u svijetlim brdskim šumama..
modri različak; sjemenje/ljeto, jesen
veliki različak
osjak–C. oleraceum, sjemenje - jun/septembar - novembar/zima
poljski osjak – C. arvense, sjemenje - kraj ljeta, jesen
kopljasti osjak – C. lanceolatum, sjemenje – jul/oktobar/zima
prilegli osjak – C. acaule, sjemenje - jun/jul - oktobar/zima
stričak (vražji stric, veliki badelj) – C. acanthoides, sjemenje - jun/septembar/zima
pognuti stričak (badelj) – C. nutans, sjemenje (poluzrelo i zrelo) - jun/septembar/zima
debeloglavi stričak (mali badelj) - C. pycnocephalus, sjemenje (poluzrelo i zrelo) - jun/septembar/zima
šikalina (piknomon) –Picnomon acarna, sjemenje (zrelo) – jesen/zima
Ova biljka pripada mediteranskoj flori, tako da se kod nalazi u južnoj Hercegovini.
bijeli stričak ( oslobod ) - Silybum marianum, sjemenje - jun/august/cijela jesen i zima
bijela sikavica (magareći čkalj) - Onopordon acanthium, sjemenje - jun/septembar/jesen - zima
žuti sikavac ( bodalj ) – Carthamus lanatus, sjemenje – maj/ august/ jesen - zima
bijela boca ( dikica ) – Xanthium spinosum, sjemenje; juli/oktobar/ cijela zima
plava sikavica (obična sikavica) – Echinops ritro, sjemenje – jul/septembar/jesen/zima
vilino sito ( kravljak ) – Carlina acaulis, sjemenje - jul/septembar ( ponekad cvate i u decembru / januaru ), zima
gomoljasti lavlji zub – Leontodon tuberosus, sjemenje (posebno poluzrelo) – jul/oktobar (posebno jul/august)
Ovo je pretežno mediteranska biljka, raste uglavnom u priobalnom području ili krajnjem jugu Hercegovine.
dlakavi lavlji zub – L. hispidus, sjemenje (posebno poluzrelo) – maj/oktobar (posebno maj/august)
Ovaj lavlji zub raste po cijeloj zemlji u nekoliko formi.
jagušac (grkuša) – Picris hieracioides, sjemenje (posebno poluzrelo) – jun/septembar (posebno jun/august)
repatka (babljača) – Urospermum picroides, sjemenje (posebno poluzrelo) – april/jul
zečevac (dimak) – Crepis sancta, sjemenje (posebno poluzrelo) – mart/maj
mala žutenica (zvečka) – Chondrilla juncea, sjemenje (posebno poluzrelo) – jul/septembar
kozobrad (kozja brada) – Tragopogon pratensis, sjemenje - maj/august
Više različitih vrsta biljaka se naziva kozijom bradom. Ovdje su zbog toga i dati još neki drugi nazivi, kao i obavezno naučno ime, da ne bude zabune oko njihovog određivanja.
Ognjičina (škrbinka) – Lapsana communis, sjemenje – jun/ septembar
Salatika (zečiji lopuh) – Mycelis muralis, sjemenje – jul/ august
divlja salata (loćika) – Lactuca perennis, sjemenje/mladi listovi – maj/jun/cijelo ljeto
Ova je salata mnogo vrijednija po svom sastavu od vrtne salate (L. sativa). U 100 gr. lista ima 40 - 54 mg askorbinske kiseline i oko 8 mg karotina.
obična konica (vražija trava) – Galinsoga parviflora, sjemenje/sitni listovi i cvijetovi - maj/oktobar
Konica je mnogo češća u ishrani žutarice (Serinus serinus) i konopljarke (Carduelis cannabina) ali je konzumiraju i štiglići, posebno kad u njivama raste između suncokreta.
obična gorčika (kostrič, kostriječ) – Sonchus oleraceus, sjemenje (posebno poluzrelo) – maj/septembar
poljska gorčika – S.arvensis, sjemenje (posebno poluzrelo) – jun/septembar
Postoji još nekoliko vrsta gorčike i svima se hrani i štiglić i većina drugih zeba (posebno zelendur, konopljarka i žutarica)
maslačak ( radič ) – Taraxacum officinale, sjemenje (posebno poluzrelo ), mladi listovi - april/ oktobar (posebno rano proljeće)
Maslačak je u ishrani štiglića opće poznat, slično kao čičak, stričak, sikavice,kostriječ ili osjaci. Također je omiljena hrana brojnim drugim zebama, naročito u rano proljeće. Osim njega, na vlažnijim staništima se može naći i tzv. močvarni maslačak - T. palustre.
rusomača (pastirska torbica) – Capsella bursa - pastoris, sjemenje, mladi listovi - sva godišnja doba
Iako je žutarica i konopljarka naročito konzumiraju u proljeće i ljeto, za štiglića je ponekad važna upravo zimi, jer tokom ljeta radije konzumira neke druge, sa krupnijim sjemenjem i sa više mliječnog soka. Inače, sadrži oko 110 mg% vitamina C i 7 mg% karotina.
poljska gorušica ( divlja gorušica ) – Sinapis arvensis, sjemenje / maj – septembar / jesen , zima
Osim ove gorušice naći će se kod nas i štiglić će konzumirati sjemenje crnae (Brassica nigra) i bijele (Sinapis alba).
Mišjakinja (ptičija trava) – Stellaria media, sjemenje/mladi listovi – preko cijele godine
ptičija grahorica (ljubičasta grah.) – Vicia cracea, sjemenje - jun/august/jesen - zima
Osim ove, kod nas konzumira i sjemenje još nekoliko vrsta grahorice ali manje rado od drugih vrsta korova.
sve bokvice (trputci) – Plantago specc., sjemenje / mladi listovi - cijele godine
Posebno se ističe visok sadržaj karotina (9-17 mg%) i nekih elemenata (kalij –460 mg%) te fitoncidi koji djeluju antibakterijski.
ptičji dvornik (troskot) – Polygonum aviculare, sjemenje, mladi listovi / ljeto, jesen, zima
Sadrži velike količine vitamina C ali to je manje važno u ptičjoj ishrani koliko visok sadržaj karotina – više od 12 mg%. Osim toga, sav nadzemni dio biljke sadrži i dosta visok postotak šećera - oko 2,5%.
obični štavelj (kovrčava kiselica) – Rumex crispus, sjemenje (poluzrelo i zrelo), mladi list – jul - august/jesen
štavelj konjštak (konjski štavelj) – R. obtusifolius, sjemenje (poluzrelo i zrelo), mladi list – jul - august
Osim ove dvije, kod nas se može naći još nekoliko vrsta kao i njima srodnih koje štiglići koriste u svojoj ishrani. Obični štavelj do oko 1500 m NV, a konjštak i na visinama do 2000 m, predstavljaju važan izvor hrane i za brojne druge ptice. Posebno je važna njegova uloga u prehrani na planinskim područjima kad vrijeme dospijevanja sjemenja poklapa sa vremenom izvođenja većine mladih ptica kod lugarina, konopljarki, žutarice, zimovki, itd.
korovsko proso; sjemenje; ljeto, jesen, zima
sivi muhar (sinje proso) – Setaria glauca, sjemenje (poluzrelo i zrelo) – jun/septembar
zeleni muhar – Setaria viridis, sjemenje – kao prethodno
divlji kupus – Brassica oleracea, sjemenje - ljeto, rana jesen
Čitav je niz srodnih vrsta i podvrsta čijim se sjemenjem hrane ptice. Opće poznate su gotovo sve varijante kupusa iz uzgoja, kao i druge vrtne odlike (kelj, karfiol…).
Bosiok (vesliđan) – Ocimum basilicum, sjemenje – jun / septembar - ljeto, jesen / zima
Cikorija (vodopija, konjogriz) – Cichorium intybus, sjemenje – jun/septembar - cijele godine
Suncokret – Helianthus annuus, sjemenje - kraj ljeta, jesen, zima
repica (bijela repa) – Brassica campestris, sjemenje; osobito kraj ljeta/jesen
lan – Linum usitatissimum,sjemenje-ljeto,jesen/zima
Osim pitomog lana, štiglić (i druge ptice) u prirodi konzumiraju i sjemenje lanilista (Linaria vulgaris) i divljeg lana (Linum catharticum).
divlja ruža (pasja ruža) – Rosa canina, sjemenje iz ploda; jesen, zima
jela, smrča, bor; sjemenje, mlade iglice; cijele godine
bukva; sjemenje; rijetko u zimu
jasen; sjemenje
javor; sjemenje
platan; sjemenje; jesen, zima
vrba; sjemenje, pupovi; proljeće, ljeto
breza; sjemenje; ljeto i jesen
joha; sjemenje; od jeseni preko cijele zime
topola; sjemenje, pupovi; proljeće, ljeto
Odgajivače štiglića oduvijek zanima ishrana štiglića u prirodi. U nastojanju da njihove ptice što bolje pjevaju, imaju što ljepše boje i sl., pokušat će svaki od njih naći «tajnu» travu koju niko drugi ne poznaje. U suštini, sastav sjemenja koje je štigliću na raspolaganju u prirodi je vrlo sličan sastavu sjemenja koje mu se nudi i u zatočeništvu. U tom smislu uobičajeno sjemenje kao što je konoplja, lan, svijetlo sjeme, ljuštena zob, proso, crno sjeme, uljana repica, itd., nimalo ne zaostaje za sjemenjem gore spomenutog bilja. Razlika će prije biti u zelenoj hrani, odnosno zelenim dijelovima biljaka kao što je maslačak, bokvica, rusomača, mlade iglice četinara, pupovi voćaka, itd.,gdje se nalaze one supstance (prije svega vitamini, provitamini i minerali) koje ni jedno sjeme nema ili ga nema u potrebnoj mjeri.
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   sri vel 06, 2013 9:17 pm





Svaka čast Koce -- post za poželit !!!!




Salu2
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned svi 26, 2013 9:51 pm

Nije ni ovo loše,

ima se šta vidit,

32 stranice cheers

http://ocantinhodosmeuspassaros.skyrock.com/9.html
[Vrh] Go down
Jack Sparrow



Broj postova : 61
Points : 83
Join date : 27.09.2011
Age : 40
Lokacija : tamo kadi ti nisi...

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   uto stu 04, 2014 5:35 am

di kupujete i kakvo sijeme za klijanje,za ptice i dali imate nešto oriđiđi za klijanje tog sijemena ili onako po svom načinu...
[Vrh] Go down
F I N K O



Broj postova : 393
Points : 400
Join date : 17.01.2011
Age : 45
Lokacija : Komiža

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   čet stu 20, 2014 9:26 am

Imaš i kupit u zoo shopu mješavinu za klijanje. A ja sam klija i obični Niger.
[Vrh] Go down
Jack Sparrow



Broj postova : 61
Points : 83
Join date : 27.09.2011
Age : 40
Lokacija : tamo kadi ti nisi...

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   pet stu 21, 2014 5:54 am

jel znaš možda koji zoo shop pa da mogu web shopom d anaručim neke stvari...ovako ja napamet neznam što bi mi trebalo i da vidim pa da kupim...uzeo bi malo hrane,neke vitamine za ptice i tako to...jel ima di kod vas nešto,neki dućan...kod mene nema niš na otoku pa moram ljude moliti kad odlaze negdi da mi kupuju,malo me je već sram...
[Vrh] Go down
carduelis carduelis



Broj postova : 15
Points : 21
Join date : 01.02.2015

PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   ned vel 08, 2015 12:10 am

u kojim dućanima u splitu i okolici ima kupiti tih sjemena?
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: Hrana za grdeline   Today at 8:12 pm

[Vrh] Go down
 
Hrana za grdeline
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 7 / 7.Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6, 7

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Free Forum BATUDA  :: Prehrana-
Forum(o)Bir: