Free Forum BATUDA
Free Forum BATUDA
Free Forum BATUDA

Ptice pjevice fauna europe - Forum češljugar štiglec štiglic grdelin zelendur kanarinac konopljar cajzlić žutarica kanarinac, zimovka, cajzlić, konopljar, anifla, zelendur, kringl, bastard, krstokljun, slavuj, egzote, zebe, mekokljunci uzgoj, razmnožavanj
 
Početna stranicaPočetna stranica  PortalPortal  FAQFAQ  PretraľnikPretraľnik  RegistracijaRegistracija  Login  

Share | 
 

 ORNITOLOŠKI KUTAK

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6
Autor/icaPoruka
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   čet tra 19, 2012 8:35 am

Bogami je zapasalo ---- sve za dobrobit nauke !!!



Salu2
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   čet tra 19, 2012 4:57 pm

I nije baš najzgodnije,

baruština,voda,trstike,

trstenjaci
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   čet tra 19, 2012 8:03 pm

Ka da je Vransko jezero ??



Salu2
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   ned srp 22, 2012 7:59 am

IZVJEŠTAJ O PRSTENOVANOJ PTICI
Centrala: ZAGREB Broj prstena: BA 366741
PODACI O PRSTENOVANJU PODACI O NALAZU
Vrsta: Carduelis chloris Datum 7.7.2012
nalaza:
Spol: F Mjesto Drienovac, Košice, SLOVAČKA, (SKKS)
Starost: 4 nalaza:
Datum 14.2.2012
prstenovanja: Koordinate: 48.37 N 20.55 E
Mjesto Žnjan, Split, (HR05)
prstenovanja:
Način puštena, 663 km NNE
nalaza:
Koordinate: 43.31 N 16.27 E
Nalaz Slovakia
Prstenovač: S. Koceić prijavio:
Zahvaljujemo na podacima o prstenovanoj ptici. Ukoliko uočite pogrešku u gore navedenim podacima,
molimo Vas da nas o tome obavijestite!
Zavod za ornitologiju
Gundulićeva 24
HR-10000 Zagreb
HRVATSKA
e-mail: zzo@hazu.hr



Evo ljudi jedan nalaz od kolega iz Slovačke.
Kad je ono pa snig u Splitu prstenova sam na žnjanu u prijatelja Tone (ima i slika u ovoj temi),i evo jednu su vrdunušu uvatili u Slovačkoj.

Eto ,bar znamo di idu i odakle dolaze.
[Vrh] Go down
Moćun



Broj postova : 977
Points : 1017
Join date : 09.02.2011
Age : 48
Lokacija : Dalmazia

PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   ned srp 22, 2012 8:56 am





Bogami nije mali put privalila --- !!!!



Što više podataka to bolje !! Samo naprijed!!


Salu2
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   pon ruj 24, 2012 5:43 pm

Evo još jedan moj nalaz,pogledajte ovaj put koji ptica ucini

IZVJEŠTAJ O PRSTENOVANOJ PTICI
Centrala: GDANSK Broj prstena: JC 01261
PODACI O PRSTENOVANJU PODACI O NALAZU
Vrsta: Carduelis chloris Datum 15.2.2012
nalaza:
Spol: F Mjesto Žnjan, Split, (HR05)
Starost: 4 nalaza:
Datum 23.4.2011
prstenovanja: Koordinate: 43.31 N 16.27 E
Mjesto Lowkowice, Strzeleczki, Opolskie,
prstenovanja: POLJSKA, (PLOE)
Način puštena s prstenom, 776 km S
nalaza:
Koordinate: 50.26 N 17.53 E
Nalaz S. Koceić
Prstenovač: Gdansk prijavio:
Zahvaljujemo na podacima o prstenovanoj ptici. Ukoliko uočite pogrešku u gore navedenim podacima,
molimo Vas da nas o tome obavijestite!
[Vrh] Go down
gare



Broj postova : 60
Points : 62
Join date : 25.09.2011

PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   pon vel 04, 2013 2:46 am

ĐEKO je napisao/la:
ima dve vrste sjenice

Evo sa ovom izjavom si potvrdio svoje znanje o pticama i ticama!! Mislin da je sve jasno!
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   ned vel 10, 2013 3:43 am

Jedan interesantan članak o evoluciji ptica

Evolucija traje već milionoma godina i još uvijek se odvija, iako mi to ne primjećujemo. Svijet se stalno mijenja, i bilo koja vrsta biljaka, životinja ili ptica koja se ne može prilagoditi tim promjenama izumire. Evolucija stvara nove vrste ili omogućava postojećima da se prilagode novim izvorima hrane ili novim staništima u kojima žive i razmnožavaju se. Međutim, priroda nije tako jednostavna i postoji mnoštvo složenih situacija koje još ne razumijemo. Na primjer, mnoge vrste imaju prirodne neprijatelje koji ih love. One stoga trebaju imati mogućnost da ih izbjegavaju putem prirodne kamuflaže, brzim trčanjem, letenjem ili kombinacijom navedenog. Ovo omogućava dovoljnom broju predstavnika vrste da prežive i daju slijedeće generacije.

Kod svih vrsta jedinka dobija pola polovinu svojih gena od oca i polovinu svojih gena od majke, ali koji geni su recesivni od kojeg roditelja stvar je čiste slučajnosti po postoji mnoštvo kombinacija. Iz navedenog slijedi da se svaki član porodice razlikuje od svojih braće i sestara. Razlike se stalno pojavljuju, i ukoliko jedinka može bolje iskoristiti prednosti pojedinog izvora hrane ili izbjegavati prirodne neprijatelje, ona će preživjeti kako bi prenjela svoje gene slijedećoj generaciji. Priroda nema kortisti od onih koji ne mogu ispuniti ove uvijete, i oni postaju hrana za nekog drugog nemajući šansu dalje se razmnožavati.

Ukoliko su pripadnici neke vrste vezani na određena zatvorena geografska područja, kao što su na primjer manji otoci, doći će do određenog broja sparivanja u krvnom srodstvu, pa će ta grupa razviti određene varijacije u odnosu na glavnu populaciju svoje vrste, stvarajući tako podvrstu. Uzgajivači to znaju već mnogo godina, i tu tehniku primjenjuju za uzgoj novih vrsta. Na primjer radni konji i trkaći konji vuku porijeklo od istog divljeg konja. Uzgajivači ptica koriste tu tehniku kako bi razvili određene takmičarske karakteristike, ali često zapadaju u probleme jer zanemaruju osnovni prirodni zakon: preživljavaju samo jake i zdrave životinje.

Prema geolozima, južna Afrika i južna Amerika nekad su bile spojene zajedno, čineći jednu kopnenu površinu. Također znamo da je bilo više ledenih doba, tijekom kojih su veći dio Evrope i sjeverne Amerike bili pokriveni snjegom i ledom. Budući da nisu mogle preživjeti te ekstremne uvijete, ptičje populacije su se selile na jug na Afričko/južno-američko kopno, pridružujući se populacijama koje su tamo već živjele. Ovo objašnjava činjenicu zašto su neke američke ptice izuzetno slične evropskim vrstama, razlikujući se jedino u nekim bojama. Naravno, postoje neke vrste ptica koje obitavaju u Americi, a ne postoje u Evropi, i obrnuto.

Postoji nekoliko vrsta cajzlića u Južnoj Americi, svaka od njih vezana za malo područje, sa geografskim varijacijama u boji perja. Sjeverno-američki borov cajzlić (Carduelis Pinus) u mnogočemu vrlo je sličan evropskom cajzliću (Carduelis Spinus). Naši ljetni migranti (poput lastavice) prezimljavaju u Africi, isto kao što migranti Sjeverne Amerike prezimljavaju u Južnoj Americi. Do sada nismo uspjeli pronaći niti jednu pticuu maerici koja je slična zelenduru, što upučuje na činjenicu da su se zelenduri razvili relativno kasno. Izgledea da se to dogodilo tek nakon zadnjeg ledenog doba, odprilike prije 15.000 godina. Zelendurov razvoj možemo pratiti unazad sve do žutarice (Serinus Serinus). Još do relativno nedavno žutarica je bila vezana za područja u sjevernoj Africi i obale Mediterana u Evropi. Također su je našli i na kanarskim otocima gdje se razvila u podvrstu (Serinus Canaria). Prije nekih 400 godina ova vrsta žutarice je donešena u Englesku. Kroz selektivni uzgoj ona je evoluirala u našeg modernog kanarinca. Crveni kanarinac je razvijen parenjem Venecuelskog čižka (Spinus Cucullatus) iz južne Amerike sa kanarincem, pri čemu su dobiveniu plodni križanci.Plodni križanci su smatrani dokazom bliske povezanosti ovih vrsta.Prisutnost cajzlića u južnoj Americi upućujena činjenicu da su njihovi preci živjeli u južnoj Africi prije nego što je došlo do odvajanja kontinenata, i izgleda da cajzlić i žutarica imaju istog pretka.

U XX. stoljeću žutarica se proširila svoja staništa sjevernije prema Evropi, ali mnogo vremena prije toga bila vezana za područja južnije od Alpa i Pirineja. Kako se led postepeno povlačio na kraju posljednjeg ledenog doba, područja su se otvarala: prvo kao tundra, potom se razvilo grmoliko drveće, pa zatim crnogorica i na kraju bjelogorično drveće. To je omogućilo biljkama, životinjama i pticama da se nasele. Mnoge vrste mogu se naseliti u tim područjima samo tijekom ljeta kako bi iskoristile prednost područja bogatih hranom za podizanje svojih mladih, a zimi su prisiljene vratiti se kući u Afriku. Ovaj proces se nastavlja do današnjih dana kod migracijskih vrsta. Kako drveće postepeno uspijeva rasti sve više u planinama tako ptice i životinje uspijevaju opstati na višim nadmorskim visinama. Tako se ižutarica razvila u planinsku pticu koja koja živi na Alpama i Pirinejima i naziva se Planinska žutarica (Serinus Citrinella). Ova vrsta se i dalje vodi kao žutarica, i do danas je vezana na ova planinska područja i planinska područja smještena južnije.Na ilustracijam planinska žutarica jako nalikuje zelenduru, jedino je nešto manja. Zelenduri, kao ptice nižih područja, razvili su se od planinskih žutarica.

Interesantno je zabilježiti da pored evropskog zelendura postoje još dvije vrste. To su Himalajski zelendur (Carduelis spinodes), još jedna planinska ptica, koja ima glavu i kljun poput našeg zelendura, ali ima tijelo i oznake poput cajzlića (Carduelis spinus). Drugi je Kineski zelendur (Carduelis sinica), ponekad nazvan i orijentalni zelendur i koji, naravno, živi u Kini. Ova ptica ima glavu i kljun poput našeg evropskog zelendura ali ima tijelo i oznake poput češljugara (Carduelis Carduelis). Himalajski i Kineski zelendur daju plodne križance kada se pare sa evropskim zelendurom, dokazujući sa su usko povezani.



Bilo je nekoliko dokazanih slučajeva da križanci čižka plodni kada se pare ponovno sa kanarincem, iako nije poznato da je bilo pokušaja parenja u suprotnom smjeru. Križanci se uvijek smatraju neplodnima. Nedavno je objavljena činjenica da dojam igra veliku ulogu kod ponašanja ptica, pa je tako moguće da se neki hibridi ne žele pariti sa pticama koje im nisusrodne. Iskustva sa venecuelskim čižkom kažu da su samo muški križanci (i to samo neki od njih) plodni u prvoj generaciji, a isto tako neki moraju biti dvije do tri godine stari da bi bili plodni. Vjerojatno je da ženke neće biti plodne do zadnje sekunde, i to tek u trečoj ili četvrtoj generaciji.

Iz navedenog moguće je vidjeti da su kanarinci, zelenduri, cajzlići i češljugari srodne ptice, i prema tome postoje velike mogučnosti za stvaranje novih vrsta putem njihova križanja.



Članak iz knjige Greenfinches, autora Peter Lander i Bob Partridge
[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   ned oľu 03, 2013 3:17 am

Kopački rit











[Vrh] Go down
Gost
Gost



PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   sub svi 11, 2013 8:07 am

Doli di širimo grdeline ,

u pozadini ,jedno dvajest metri dalje,

slavuj ima gnjizdo.

Pa kad pocme pivat to su mirakuli,

svaki dan ga slušamo a prava je šteta

šta nema zijadu,

možda je i uvati,ko zna cheers
[Vrh] Go down
frzelin



Broj postova : 583
Points : 629
Join date : 13.01.2011
Age : 43
Lokacija : SPLIT

PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   čet pro 26, 2013 8:45 pm



NAJPOPULARNIJE papigice u našim krajevima - tigrice - nisu zahtjevne oko prehrane.

Možete ih hraniti gotovom mješavinom sjemenki, no nužno je davati im i voće i povrće, po mogućnosti svakoga dana i što raznolikije.

Ono mora biti svježe, neprskano, oprano i posušeno, a po mogućnosti i sezonsko. Možda neće isprva prihvatiti nove namirnice, ali budite uporni i nutkajte ih.

Uživat će i u tzv. baru za ptice, što možete povremeno davati kao poslasticu. Svakako im u krletku stavite i sipinu kost te minerale.

Hranu i vodu trebate mijenjati svaki dan. Naime, papige gule sjemenke koje jedu pa ostavljene ljuskice mogu ostaviti dojam pune hranilice.
[Vrh] Go down
Sponsored content




PostajNaslov: Re: ORNITOLOŠKI KUTAK   Today at 8:05 pm

[Vrh] Go down
 
ORNITOLOŠKI KUTAK
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 6 / 6.Go to page : Previous  1, 2, 3, 4, 5, 6

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Free Forum BATUDA  :: Ostale zebe i druge ptice-
Forum(o)Bir: